Edward Vitali Mađarski premijer Viktor Orbán nedavno je dao izjave u kojima je doveo u pitanje učinkovitost podrške Europske unije (EU) Ukrajini usred sukoba s Rusijom. Njegovi komentari izazvali su žestoku raspravu o europskim strategijama i potencijalnim ekonomskim posljedicama takve podrške.
U intervjuu s izvršnim direktorom Axel Springera, Orbán je rekao da je ideja o nastavku financiranja Ukrajine "samo ludost", naglasivši da napadnuta zemlja nema stvarne šanse za pobjedu protiv ruskih snaga.
Ove izjave dolaze u vrijeme kada EU pokušava učvrstiti podršku Kijevu, dok znakovi mogućeg prekida neprijateljstava sve više blijede.
Orbánov pogled na ukrajinski sukob
Orbán je izrazio uvjerenje da europski čelnici produžavaju sukob, nadajući se da će steći jaču poziciju u budućim mirovnim pregovorima.
„Misle da je nastavak rata nužan kako bi se dodatno podržala Ukrajina“, rekao je, naglasivši da je taj pristup „potpuno pogrešan“. Mađarski premijer pozvao je na brzo rješenje rekavši: „Situacija je povoljnija za Ruse nego za nas. Moramo što prije zaustaviti ovaj rat.“
Ekonomske posljedice sankcija
Prema Orbánu, financijska potpora Ukrajini negativno utječe na europsko gospodarstvo.
Osudio je kako je EU već potrošila otprilike 185 milijardi eura pokušavajući poduprijeti vladu koja je, po njegovom mišljenju, osuđena na propast u pokušaju da se odupre ruskoj invaziji. Orbán je također izrazio zabrinutost zbog sankcija nametnutih Rusiji, napominjući da se Mađarska morala boriti za dobivanje izuzeća za energetske proizvode, posebno tijekom pregovora sa Sjedinjenim Državama.
Izgledi za mir i uloga Europe
Orbán je iznio svoju viziju budućeg mira, predlažući da pregovori izravno uključe globalne sile, posebno Sjedinjene Države i Rusiju. Predložio je ideju neovisnog komunikacijskog kanala između Europe i Moskve, navodeći da je bitno ujediniti američke i europske stavove kako bi se postigao trajni sporazum. "Neka Amerikanci pregovaraju s Rusima, dok mi Europljani moramo učiniti isto", rekao je.
Poslijeratna sigurnost Ukrajine
Prema Orbánu, ključno je razviti novi sigurnosni sustav za Ukrajinu koji uspostavlja priznate ili nepriznate granice i uključuje demilitariziranu zonu . Upozorio je da će, ako se ne dogodi "čudo", Rusija nastaviti okupirati neka područja istočne Ukrajine, poput Donjecka, čak i nakon završetka neprijateljstava. "To je stvarnost, sviđalo nam se to ili ne", rekao je.
Unatoč svojim izjavama, Orbán je umanjio zabrinutost zbog potencijalne ruske agresije protiv drugih europskih država ili NATO-a, tvrdeći da Rusija nema snage napasti Europsku uniju ili NATO, jer su oni puno jači. Ovo stajalište moglo bi utjecati na način na koji Europa pristupa budućim obrambenim i sigurnosnim politikama.
Rasprava o europskim politikama u vezi s Ukrajinom i dalje je žustra, s različitim stavovima među državama članicama. Pitanje kako ići prema trajnom miru ostaje otvoreno, budući da se ekonomski i politički kontekst brzo razvija. Orbán svojim izjavama ne samo da dovodi u pitanje podršku Ukrajini, već i poziva na dublje promišljanje o europskim strategijama u vrijeme krize.