Adkroni (Adnkronos) –
Pakt o stabilnosti, reformiran krajem 2023., već predviđa neke "fleksibilnosti", posebno prepoznajući "utjecaj" inflacije veće od očekivane na putanju neto potrošnje dogovorenu u srednjoročnim planovima. To je naglasio europski povjerenik za gospodarstvo i financije Valdis Dombrovskis u Luksemburgu na kraju sastanka Euroskupine.
Dombrovskis je naglasio „potrebu za oprezom, posebno s obzirom na trenutna zbivanja na tržištu obveznica. Istodobno, elementi fiskalnog okvira već nude podršku“, referirajući se i na „pitanje više inflacije i njezinog utjecaja na putanju neto gospodarskog rasta“, jedan od glavnih zahtjeva iznesenih u pismu Giorgie Meloni Ursuli von der Leyen.
„Naravno“, dodao je Dombrovskis, „detaljnije ćemo ispitati zahtjeve Italije i Grčke. Upravo danas sam razgovarao o situaciji s ministrom Kyriakosom Pierrakakisom i ministrom Giancarlom Giorgettijem. Jasno je da ćemo dalje istraživati. Komisija će nastaviti pomno pratiti situaciju i po potrebi predlagati odgovarajuće mjere. Međutim, treba napomenuti da se mnoge od tih mjera odnose na funkcioniranje energetskih tržišta i specifične intervencije u tom području, aspekte koji će se također raspravljati.“
Povjerenik je podsjetio da smo posljednjih tjedana „svjedočili porastu prinosa na globalnim tržištima državnih obveznica i širenju razlika u dohotku u eurozoni“.
Stoga je u proračunskom kontekstu potreban oprez. Države članice trebale bi se pridržavati ciljeva postavljenih u svojim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planovima i s oprezom koristiti fleksibilnost koju predviđa nacionalna zaštitna klauzula.
„Također vrijedi naglasiti“, dodao je, „da naš novi proračunski okvir već sadrži nekoliko elemenata fleksibilnosti za rješavanje trenutne situacije na uravnotežen način. Ključna značajka našeg proračunskog okvira je njegova protuciklička priroda. To znači, na primjer, da manjak prihoda zbog usporavanja gospodarstva ne treba nadoknađivati. Slično tome, povećanje rashoda za kamate ne treba nadoknađivati u okviru trenutnog srednjoročnog plana; što je očito relevantan aspekt u trenutnoj gospodarskoj klimi.“
Konačno, naglasio je: „Pritisci na rast inflacije već se uzimaju u obzir u ukupnoj procjeni čimbenika relevantnih za provjeru usklađenosti država članica s fiskalnim pravilima. Ukratko, ne možemo stalno uvoditi nove oblike fiskalne fleksibilnosti. To bi u konačnici dovelo u pitanje našu zajedničku odlučnost da se pridržavamo fiskalnog okvira temeljenog na pravilima, upravo u vrijeme kada je vjerodostojnost naše predanosti održivosti javnih financija ključna prednost. Stoga je ne smijemo potkopavati“, zaključio je.
-
ekonomija
webinfo@adnkronos.com (web informacije)