Susanna Riva Prvog dana u tjednu, predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je Ukrajina spremna zaustaviti svoje akcije protiv ruskih rafinerija ako Rusija prestane bombardirati energetsku infrastrukturu zemlje. Ova izjava uslijedila je odmah nakon oštrih kritika bivšeg predsjednika Donalda Trumpa , koji je okrivio Kijev za rast cijena dizela u Sjedinjenim Državama.
Izjave Donalda Trumpa o dizelu i energetici
U subotu je Trump tvrdio da ukrajinski napadi na moskovske rafinerije poskupljuju američki dizel te pozvao predsjednika Zelenskog da to "odmah zaustavi ". Američki čelnik također je predložio da Kijev pronađe "novog predsjednika" sklonijeg pregovorima s Putinom.
U izbornom kontekstu, Trumpove izjave potiču republikansku kampanju uoči nadolazećih međuizbora, gdje je pitanje cijena goriva postalo središnja točka.
Dizelski sporazum s Rusijom
Istog dana, Trump je najavio bilateralni sporazum o uvozu dizela iz Rusije, tvrdeći da bi taj potez mogao smanjiti potrošačke cijene.
Analitičari su, međutim, upozorili da je dogovoreni obujam vrlo ograničen u usporedbi s uobičajenim obujmom ruskog izvoza, što čini trajni utjecaj na tržišta malo vjerojatnim. Odluka je također izazvala kritike unutar Republikanske stranke: zastupnik Don Bacon pozvao je na pooštravanje sankcija protiv Moskve umjesto na njihovo ublažavanje.
Zelenskijev odgovor i diplomatski izgledi
U nedjelju poslijepodne, Zelenski je ponovio da je obustava napada na ruske rafinerije moguća samo kao dio međusobne deeskalacije . Za ukrajinskog predsjednika to znači da Moskva mora zaustaviti napade na ukrajinske energetske objekte , a istovremeno pružiti "stvarna jamstva" kako bi se osigurala vjerodostojnost sporazuma. Zelenski je također naglasio da odgovornost za rat u Europi leži isključivo na Rusiji.
Riječi ukrajinskog predsjednika odjeknule su ulicama Kijeva, gdje su građani poput Sabine, 40-godišnje učiteljice u osnovnoj školi, izrazili frustraciju zbog vanjskog pritiska. "Nitko nema pravo govoriti nam što da radimo, posebno u ratno vrijeme", izjavila je, ponavljajući nemogućnost održavanja izbora u ratnom stanju.
Paralelno s tim, ukrajinske vlasti nastavile su razgovore sa svojim europskim partnerima. Ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha trebao bi se u ponedjeljak obratiti Vijeću za vanjske poslove Europske unije, gdje će raspravljati o daljnjem pooštravanju sankcija protiv Rusije i sljedećim koracima Ukrajine prema pristupanju EU. Pregovori također uključuju zahtjeve za nove pakete protuzračne obrane, posebno streljivo za borbene zrakoplove koji se koriste protiv ruskih naoružanih dronova.
Međunarodne reakcije i budući izgledi
Čini se da američka vlada namjerava zadržati ambivalentan stav: s jedne strane promiče sporazum o dizelu, dok s druge kritizira postupke Ukrajine. U međuvremenu, stručnjaci upozoravaju da svaki sporazum o prekidu vatre mora biti podržan "konkretnim jamstvima" i međunarodnim nadzorom kako bi bio održiv. Situacija stoga ostaje promjenjiva, a europska diplomacija potencijalno može igrati odlučujuću ulogu u povezivanju zahtjeva Kijeva s ekonomskim pritiskom Washingtona.